Autor/ica |
Poruka |
Buco Site Admin

Pridružen/a: 24. 05. 2008. Postovi: 254
|
Postano: ned srp 06, 2008 10:18 am Naslov: Visina pasa |
|
|
TJELESNA STATISTIKA HRVATSKOG OVČARA
O samim razlikama visine grebena i dužine tijela, od prvog mjerenja (Stjepan Romić 1935 – 1975., Otto Rohr - 1960., Skupina autora (Milivoje Urošević, Boris Špoljarić, Zlatko Skalicki, Mijo Fury) 1988., Boris Špoljarić 1990., Jasminko Kormoš – Buco 2005.), govorim kroz ovo pisanje koje predstavlja prvi presjek svih izmjera na terenu kod nas objavljeno. Za sada, hrvatski ovčar se nije bitno, kinološki gledano, promijenio, ali to ne znači i da se nije promijenio i da se još uvijek ne mijenja.
Pogledamo li za početak fotografije hrvatskih ovčara iz Romićevog i Rohrovog doba, u cjelini a poglavito - glavu, koju je Romić predstavio u svojoj brošuri MOJ PAS, iskreno, danas bi takav pas po mjerilima sudačkog kadra, zbog lakše građe dobio ocjenu oblika vrlo dobar i vjerojatno bi bio manje vrijedan kao takav na tom ocjenjivanju, samim time i u uzgoju.
Napominjem da u standardu stoji da je kostur lakši! Današnji psi nažalost nisu lagani već teški, osim nekih izuzetaka, a o tome je 90-ih godina prema danas upozoravano.
Ne kažem da se pas ne treba mijenjati, ali moramo se dogovoriti u čemu i kako ga mijenjati pa prema tome odrediti svoja zvanična stajališta, čemu bi trebali poslužiti okrugli stolovi i stožerna Udruga uzgajača hrvatskih ovčara – koje mi nemamo.
Prva zvanična mjerenja obavljao je od 1935. do 1975. godine Dr. Stjepan Romić sa suradnicima, te je na temelju tih izmjera sastavljen standard. Dakle, na temelju izmjera a ne na temelju idejnog uzgoja!
Već sam više puta govorio o samome psu i njegovoj građi, i nije dobro što svako standard tumači onako kako njemu odgovara. Tako možemo vidjeti da se u nekim krajevima traži manji a negdje teži pas, negdje veliki teški a negdje manji do srednje velik ali lakši.
Dakako da je sama veličina psa uvjetovana u nizu stvari in politikom u udruzi, poznavanjem pasmine od strane sudaca i voditelja uzgoja, držanjem, ishranom, tako da kad se to sve zbroji, pas u gradu i pas na selu obično nisu jednako veliki. Veću šansu da budu veći imaju gradski psi, mada to nije uvijek pravilo.
Smatram da je vodeću ulogu odigralo pogrešno odabiranje rasplodnih pasa pa čak i pogrešna uzgojna politika samog voditelja uzgoja, ne organiziranost u udruzi, te u posljednje vrijeme ne angažiranost Hrvatskog kinološkog saveza za zaštitom autohtonog oblika hrvatskog ovčara. Tu prije svega mislim na odabir velikih jedinki koje su ušle u uzgoj, zatim jedinki koje su imale težak kostur uz ne kontroliranu selekciju (prema tipovima penalizirajući tuđi uzgoj), došlo se do toga da danas imamo velike hrvatske ovčare, teže do teške glave koji su mirni ili agresivni, ukratko dolazi do odrođenja pasmine.
Kad se «upucava» veliki pas s velikom kujom, pa njihovo štene koje izraste veliko, opet se «upuca» s velikim psom, ne može se očekivati da hrvatski ovčar iz takvog uzgoja ostane u granicama normale. U tom slučaju, voditelji uzgoja trebaju stati na loptu ali oni to ne čine. Da se stvari dadu lako zakomplicirati i standardom, to je jasno, jer standard kaže da je hrvatski ovčar visok 40-50 cm za oba spola, što znači da mužjak visok 40 cm pari kuju visoku 50 cm i sve je po pravilima. Točno, ali …
Međutim, to tako nije dobro. Nema zasad u standardu spolne razlike u visini i to bi se moralo uvesti, kao što nema ni idealne visine za spolove.
Mužjak visok 40 i mužjak visok 50 cm ne mogu imati jednako jak kostur, što je logično, kao i za ženke.
Jednaka dužina glave od 20 cm (prema standardu) ne može biti kod malog i velikog psa jednako proporcionalna.
Isto tako, dužina trupa nije jednaka za muške i ženske pse a standardom je propisano da su jednako dugi.
Zatim, veliki pas je otežao i više ne može stajati na stisnutim prstima pa ih širi kako bi teret tijela rasporedio na što veću površinu. Time se mijenja statičnost i pokretljivost psa što se nikako ne smije zanemariti. Nešto o istome je progovoreno i u Klubu prijatelja Hrvatskog ovčara iz Karlovca pri čemu spominju lakši kostur po standardu i teške glave koje se javljaju u uzgoju. Dakle, svi ovi «mali detalji» utječu na mijenjanje našeg psa, a kad se posloži više detalja na jednome psu, eto problema i odrođenja pasmine.
U daljem pisanju, osvrnuti ću se samo na izmjere visine grebena a sve ostalo samo popratno komentirati. U ovom trenutku, visina grebena i težina kostura odlučujući su faktor koliko je pas odrođen (izmijenjen) i što nam je činiti. Dakle, prve i to zvanične izmjere načinio je Dr. Stjepan Romić (počeo je 1935. sa suradnicima mada se riječju ne navode suradnici, ali se govori u množini, «mi smo», a ne «ja sam» - op.a.) i s time je počela standardizacija pasmine, iako je Rohr dao svoje prve izmjere u javnost.
Tabelarno to izgleda presloženo pa ću pokušati pojasniti |
|
[Vrh] |
|
 |
Buco Site Admin

Pridružen/a: 24. 05. 2008. Postovi: 254
|
Postano: ned srp 06, 2008 10:35 am Naslov: |
|
|
Pregled izmjera pojedinih dijelova tijela hrvatskog ovčara kroz više razdoblja:
Dr. Stjepan Romić 1935-1977.
Romić je u svom znanstvovanju hrvatske ovčare podijelio na mali i veliki tip (manji i veći) što sam prenio, ali za lakše snalaženje, govorit ćemo samo o prosjeku ova dva tipa, bez podjela na tipove (ponekad ćemo ipak malo zastati na njima radi razumijevanja tabelarnog prikaza izmjera pasa.
Dakle, izmjerama su obuhvaćeni hrvatski ovčari oba tipa, od 35 do 55 cm i njihov prosjek je uzet kao važeći parametar u ovom pisanju.
Tako je visina grebena za muške pse iznosila 43,51 cm dok su ženke bile neznatno niže 43,06 cm. Dužina glave nije prelazila 19 cm u oba spola, dok su mužjaci i ženke bili relativno jednako izduženi, nešto više od 109% visine grebena.
Iz svega je razvidno da visina grebena nije prelazila niti polovinu standardom propisane visine grebena a izduženost nije prelazila standardnih 10% visine grebena.
Međutim, Romić je dao i presjek parametara pasa 4-8 godina starih i tu u prosjeku vidimo da je visina grebena kod malih hrvatskih ovčara koji rade sa stokom visina grebena 41,48 cm a onih većih čobanskih u prosjeku 50,93 cm (oko 8-9 cm razlike što je sigurno velika razlika), a onih velikih kućnih 50,70 cm. U prosjeku sve tri veličine iznose 47,70 cm.
Ovim zadnjim se demantira (veći čobanski 50,93 cm a veći kućni 50,70 cm) stalno ponavljana teorija da bolje hranjeni psi u gradu narastu višlje od svojih rođaka slabije hranjenih na selu, što ova igra brojki ruši.
Kod dužine tijela izmjere kažu slijedeće: 12,29 % su izduženi muški mali čobanski a 13,72 % mali ženski čobanski psi, u prosjeku 13 %.
Kod velikih čobanskih muških pasa dužina tijela je 8,10 % a kod ženki istog tipa 7,09 % tijelo izduženije u odnosu na visinu grebena, a u prosjeku 7,59 %. U velikih kućnih primjeraka dužina tijela muških je 7,58 % a istih ženki je 6,41 % duže od visine grebena, odnosno u prosjeku 6,99 %.
Ovo nam govori da psi povećanjem visine smanjuju dužinu tijela.
Prve rezultate istraživanja povijesti i tjelesnih dimenzija hrvatskog ovčara objavio je Dr. Otto Rohr 1960.g. u svom radu pod naslovom “Prilog poznavanju hrvatskog ovčara” (Veterinaria IX 1960. Sarajevo), gdje autor navodi da je u periodu 1949.-1955. pregledano 570 pasa, a tjelesne dimenzije su uzete sa 75 pasa (36 pasa i 39 ženki) u starosti od 3 do 5 godina. Iako je Romić počeo s izmjerama ranije a kasnije završio zbog sistematiziranijeg znanstvenog pristupa, Rohr je svoje izmjere ranije objavio. Standard je rađen upravo na izmjerama Romića a ne na izmjerama Rohra.
LU SLAVONSKI BROD predstavnik pasa nižeg tipa
Zadnja promjena: Buco; ned kol 24, 2008 11:02 am; ukupno mijenjano 1 put. |
|
[Vrh] |
|
 |
Buco Site Admin

Pridružen/a: 24. 05. 2008. Postovi: 254
|
Postano: ned srp 06, 2008 10:37 am Naslov: |
|
|
Dr. Otto Rohr
1960 godina,
Dr. Rohr je otprilike paralelno s Romićem također vršio izmjere te se njegovi pogledi nebitno razlikuju od Romićevih. Razlikuju se koliko vidim iz zapisa, na početku u visini grebena što se opravdava s mnogostruko većim brojem izmjera pasa od strane Romića (koji je uključio i male pse) za razliku od Rohra (Rohr nije uključio u izmjerama male pse)
Tako on navodi visinu grebena za muške pse 46,88 a za ženske 44,29 cm. Dužina trupa za muške pse odgovara izmjerama Romića ali se razlikuju u dužini tijela kod ženki (Romićeve ženke su izduženije)
Dakle, opet se visina grebena vrti oko polovine standardom propisane visine grebena, ali glava je duža u odnosu na Romićeve izmjere.
LU SLAVONSKI BROD s naslovnice MOJ PAS
Zadnja promjena: Buco; ned kol 24, 2008 11:04 am; ukupno mijenjano 1 put. |
|
[Vrh] |
|
 |
Buco Site Admin

Pridružen/a: 24. 05. 2008. Postovi: 254
|
Postano: ned srp 06, 2008 10:38 am Naslov: |
|
|
Milivoje Urošević, Boris Špoljarić, Zlatko Skalicki, Mijo Fury
Stočarstvo, 1988
U odnosu na izmjere Rohra, izmjere skupine autora malo su drugačije, razumno jer su rađene na uzorku od 27 primjeraka drugog područja (područje Rijeke i Županje).
Visina grebana u izmjerama skupine autora povećane su neznatno za 0,55 cm za mužjake a za ženke za 0,25 cm.
Blago povišenje visine u odnosu na Rohrove izmjere, što za 28 godina razvoja pasmine, izmjerene razlike ne čine toliko veliko uvećanje visine.
Dakle, visina grebena za mužjake je porasla i sad se nalazi na polovini gornje visine grebena dok ženke još nisu dostigle polovinu standardom propisane visine grebena.
Za razliku od visine, dužina tijela se smanjila kod mužjaka za 1,12 cm a kod ženki 1,63 cm.
Zadnja promjena: Buco; ned kol 24, 2008 11:06 am; ukupno mijenjano 1 put. |
|
[Vrh] |
|
 |
Buco Site Admin

Pridružen/a: 24. 05. 2008. Postovi: 254
|
Postano: ned srp 06, 2008 10:42 am Naslov: |
|
|
Završnica
24.06.1990. godine u Županji, u sklopu Savezne izložbe pasa svih pasmina održana je i specijalna izložba hrvatskih ovčara gdje je priveden 41 primjerak. Sudac je bio Boris Špoljarić te iz njegova izvješća koje je objavio u «ZOV» br.167/1990. čitamo slijedeće:
«Pa ako smo tad prije četiri godine imali uglavnom zatvoren uzgoj koji se očitovao vrlo malim brojem pasa neujednačenog tipa. Pretežno je to bio teški tip psa široke (masivne) glave, nekorektnog nošenog uha (široko usađenog i gotovo potpuno preklopljenog), sputanog u gibanju s bjelinama koje su se javljale na sapima, gačama i nogama (nisu standardom dozvoljene), a uz to i vrlo izraženu oštrinu koja nikako nije karakteristika ove pasmine, onda se s pravom može reći da je uzgoj i očuvanje ove pasmine bio u ozbiljnoj krizi.
I što se tada učinilo? Pa jedino moguće počelo se s ponovnim upisivanjem u JUR i to na području gdje se danas hrvatski ovčar koristi kao nenadmašiv radni pas. Tu su najznačajniju ulogu odigrali ljubitelji ove pasmine iz KD «Županja» i KD «Brod» iz Slavonskog Broda. Upisano je oko 50 pasa u JUR.
Danas postoji i registrirano potomstvo tih, prvoupisanih pasa. Upravo upisivanje novih pasa u JUR i povećanje uzgojne osnove dalo je odmah na startu dobre rezultate. To što je učinjeno moglo se vidjeti kod pasa koji su izloženi na izložbi u Županji. Kod upisivanja pasa u JUR izričito se izbjegao problem preširoke i teške glave što je ranije bio gotovo redovni slučaj.» te u nastavku piše o izmjerama: «U pogledu tjelesnih dimenzija (visina i dužina) stanje je i više nego zadovoljavajuće. Visina pasa kretala se prosječno oko 46 cm a kod ženki oko 43 cm. Kod dva primjerka uočeno je nešto duže tijelo nego je predviđeno standardom a svega kod jednog psa uočeno je nešto kraće tijelo (oko 5% duže nego više). Svi ostali izloženi psi bili su oko 10% duži nego viši.
Problem s linijom leđa i sapi nije bilo i svega su kod jednog psa uočena sedlasta leđa.»
Dakle, u Špoljarićevim izmjerama, visina grebena se ponovo spustila i u odnosu na Romića povišena je za oko 3 cm i jedva prelazi sredinu standardom propisane visine grebena, a ženke su čak neznatno niže od Romićevih izmjera (za 0,3 cm niže ženke).
U prijedlogu za novi standard hrvatskog ovčara, pripremljen za okrugli stol o hrvatskom ovčaru u Zagrebu 09.12.1995. Kinološki klub Hrvatskih autohtonih pasmina pasa – Slavonski Brod zalagao se tada a i zalaže se i danas za održavanje ove visine psa propisane standardom ali ukazuje na probleme koji se pojavljuju u uzgoju i psima koji najviše pare; «velika i teška glava, tromost, odrođenje, . . . « ali i naglašava tip glave – lakša i lisičja. |
|
[Vrh] |
|
 |
Buco Site Admin

Pridružen/a: 24. 05. 2008. Postovi: 254
|
Postano: ned kol 24, 2008 11:10 am Naslov: |
|
|
OKRUGLI STOLOVI
Na okruglom stolu o hrvatskom ovčaru u Zagrebu, održanom 09. prosinca 1995. u prijedlogu novog standarda, među ostalim u dijelu koji se tiče visine psa stoji:
«VISINA: Idealna visina mjerena u grebenu kod mužjaka i kod ženki iznosi 45 cm.» ali isto tako postojalo je stajalište istomišljenika okupljenih oko Šandora Horvata koji predlažu da visina bude; «…raspon standardom dozvoljenih visina bude povećan 35-55 cm) budući da se uslijed poboljšane prehrane gornja granica visine kod hrvatskih ovčara znatno pomaknula naviše» te nastavlja « …pri ocjenjivanju hrvatskog ovčara ne bi trebalo pridavati preveliku važnost samoj visini, već korektnosti tipa i konstitucije.»
U svojoj brošuri «HRVATSKI OVČAR jučer, danas, sutra» u dijelu komentara standarda 277., objavljenoj 2001. autor Jasminko Kormoš – Buco, također progovara o visini psa i zalaže se za manje pse koji «odumiru» te naglašava kako su mali psi uvijek iza «velikih» kao manje vrijedni što na terenu, kao jedino valjano mjerilo, ne stoji kao istina. Po njemu, idealna visina je prosjek standardom propisane visine, kostur je lakši a glava prati tjelesnu konstitucije.
JAN - rodonačelnik linije SLAVONSKI BROD
Dakle, glava je isto tako lagana. Ista ova stajališta i kasnije potvrđuje u svojim daljim pisanjima. Isti autor ima uzgajačnicu hrvatskih ovčara čiji je rodonačelnik JAN, lijep pripadnik nižih hrvatskih ovčara koji je dao do sada izuzetno veliki broj kvalitetnih jedinki kroz svoje potomstvo vraćeno u srodstvu na njega (2-3 i 3-3), koji osim eksterijerno, predstavljaju i karakterno prave predstavnike pasmine.
U zapisniku s okruglog stola o hrvatskom ovčaru, održanom u Đakovu 11.05.2002. godine također stoji da je idealna visina za oba spola 45 cm koji se preuzeo iz prijedloga standarda od 09.12.1995. iz Zagreba.
Iako je ovdje na sastanku bilo više riječi o izmjenama odnosno pokušaju izmjene visine («sigurno da treba podići visinu u standardu hrvatskog ovčara, no neke riječi nisu sasvim jasne ili nisu dobro korištene» pa potom isti predlagatelj kaže «standard ne treba mijenjati već samo doraditi, na temelju prijedloga»).
Članovi MK «Hrvatski ovčar» Đakovo i dalje se zalažu za povećanje visine grebena i jačanje kostura, mada to na ovom okruglom stolu nisu glasno izražavali.
Iz zapisnika sa Skupštine DRUŠTVA PRIJATELJA HRVATSKOG OVČARA KARLOVAC navode se neki problemi među kojima se vidi isto; «U standardu je opisano da je glava hrvatskog ovčara «relativno laka», «klinasta» «suha», pa kako to da među stručno pregledanim hrvatskim ovčarima imamo sve više «GLAVONJA» koji odudaraju od propisanog tipa?»
Zadnja promjena: Buco; ned kol 24, 2008 11:17 am; ukupno mijenjano 1 put. |
|
[Vrh] |
|
 |
Buco Site Admin

Pridružen/a: 24. 05. 2008. Postovi: 254
|
Postano: ned kol 24, 2008 11:15 am Naslov: |
|
|
Na području i uzorcima iz županije Brodsko-Posavske rađena je izmjera svih parametara autora JASMINKO KORMOŠ – BUCO, 2005. čiji dio izmjera ovdje predstavljam.
U izmjerama je obuhvaćeno 63 jedinke, 33 muška i 30 ženska psa, starijih od godinu dana pa do 13 godine (najčešći uzrast je bio 2-3 godine).
Muški psi su bili visoki u prosjeku 47,50 cm što je u odnosu na Romićeve izmjere nakon 30-ak godina povišenje nešto manje od 4 cm.
Dužina tijela je bila 49,37 cm i to iznosi oko 4% u odnosu na visinu grebena.
Kod ženki je situacija slična.
Dužina glave manja je od dužine glave mužjaka za oko 1,3 cm a naspram visine grebena je oko 42%, dok je tijelo izduženo za manje od 3 cm naspram mužjakovog odnosno naspram visine grebena izduženo je za oko 2 cm ili manje od 5%
U slijednoj tablici prikazani su parametri – izmjere visine grebena kroz periode i vidi se da nekog drastičnog odskakanja prema gore ili prema dolje – nema!
U tablici preglednog prikaza porasta i sniženja visine grebena kroz različite periode izmjera, razvidno je da je prosjek svih izmjera kroz periode za muške pse bio 46,26 cm a za ženke 43,79 cm, odnosno njihov prosjek je bio na sredini standardom propisane visine grebena i to 45,02 cm.
Za naglasiti je da je Romić, Rohr, dio pasa iz izmjera Špoljarića i dio pasa iz izmjera Kormoša, psi su koji su upisivani u HUR i nisu bili podložni utjecaju gradskih uzgajača i odabira sudaca (ili jesu ali neznatno).
To znači da nam psi na terenu i psi u gradovima koji se vode po izložbama predstavljaju praktički dva tipa, i samo osvježavanjem krvi kroz upis pasa u HUR i potpunim upisom svih pasa u HUR koji su u tipu pasmine hrvatski ovčar, postići ćemo da nam se pas ne odrodi i sačuvamo ga u svim njegovim iskonskim oblicima.
U suprotnom, velikim (povišenim i izduženim) psima prijete odrođenje od pasmine. |
|
[Vrh] |
|
 |
Free Forum
|
|
[Vrh] |
|
 |
|