Buco
Site Admin
Pridružen/a: 24. 05. 2008.
Postovi: 254
|
 Postano: pet sij 30, 2009 12:00 pm Naslov: Povijesni nalazi o hrvatskom ovčaru - Jasminko Kormoš-Buco |
 |
|
Proučavajući povijesnu građu hrvatskog ovčara, nigdje do sad nisam pronašao niti jedan povijesni dokument na kojem je vidljiv lik ili dio lika hrvatskog ovčara.
Možda je problem u činjenici što su se ovčarenjem bavili isključivo stočari kome je pas bio u prvom planu ali sa strane dok su primjerice lik goniča rado prikazivali uz vladare, lovce, svece na oltarima, freskama,… Uz konje se uz Velikaše prikazivao redovno neki gonič ali hrvatskog ovčara – nigdje!
Prvi pisani podaci o hrvatskom ovčaru mogu se naći u zapisu iz 1374. godine biskupa Petra Horvata. Međutim, Dr. Stjepan Romić citira navode ali do izvornika se ne može zasada doći pa ostaje pitanje kako potvrditi sve navedeno iz zapisa.
Razlog rijetkog pojavljivanja hrvatskog ovčara na slikama i drugim umjetničkim djelima stoji u činjenici da je on oduvijek bio uz čobana i seljaka a kako su umjetnici uvijek, gotovo uvijek prikazivali život visokog do srednje visokog staleža koji su i naručivali pretežno takva djela, nije čudo što ga nema u umjetnosti. No ipak, može se naći.
Ovdje su samo za sada neki nalazi o hrvatskom ovčaru koji će se vremenom popunjavati novim nalazima
1.
U znanstvenom magistarskom radu Dr. Mije Fury «HRVATSKI OVČAR - ISTRAŽIVANJA DIJAGNOSTIČKI ZNAČAJNIH BIOKEMIJSKIH POKAZATELJA U KRVNOM SERUMU» na strani 10. stoji:
«Pas kojeg posudica pokazuje, po obliku glave odgovara azijskom tipu sojeničkog prethistorijskog psa (Canis familiares Palustris) i identična je glavi današnjeg hrvatskog ovčara (Canis pastoralis Croaticus).
Artefakt nađen u podmorskom arheološkom lokalitetu u blizini Nina 1998. g., dio je posudice za vino (glina, unutrašnjost bitumenizirana), kakve su se u različitim životinjskim oblicima proizvodile i prodavale u Maloj Aziji, a moreplovci su ih kao suvenire donosili sa svojih putovanja»
2.
Boris Špoljarić u svom napisu «HRVATSKI OVČAR – NEKA NOVA SAZNANJA» iz 2002. godine, kaže između ostalog:
“Istražujući povijest pasa u Istri i Hrvatskom primorju 1995.g. pronašao sam jedan novi nalaz - kip koji se može dovesti u vezu sa hrvatskim ovčarom.
U kapeli sv. Roka u Voloskom (mjestu kraj Opatije) koja potječe iz 16. stoljeća imamo na južnoj fasadi uz kip sv. Roka i psa za kojeg bi se prema građi tijela, glave, položaju ušiju, te prema dlaci koja je duga i valovita po tijelu i kratka na glavi, reći da se vjerojatno radi o hrvatskom ovčaru.
Navodno je autor, poznati hrvatski kipar Ivan Rendić (Imotski, 1849. - Split 1932.) koji u periodu 1880. - 1921.g. živi i radi u Rijeci na Trsatu. Kip potječe iz 1890.g, a posrebreni gipsani model sv. Roka sa psom (kao i ovaj na kapeli u Voloskom) nalazi se u Galeriji umjetnina u Splitu.
Ako se sada sjetimo navoda Petra Lukića, đakovačkog kanonika iz 1752.g. gdje on o Hrvatskom ovčaru između ostalog navodi i slijedeće:
“…Ovaj pas se uzgaja po cijeloj Hrvatskoj i on je najbrojnija pasmina pasa u Hrvatskoj…” onda ovaj novi nalaz iz mjesta Volosko potvrđuje navode iz 1752.g. što bi značilo da je hrvatski ovčar kao pasmina poznat na području Hrvatske. “
3.
U «ZOV» reviji za ljubitelje prirode broj 590. od 02.03.2007. u napisu o pulinima iz Varvarina (Vojvodina) na samom početku pisanja stoji:
«…Jedna lobanja tog psa, pronađena na prostoru Vojvodine, datira još iz VII veka, što samo po sebi pripoveda da su pulini na tom tlu oduvek. …»
Slika lubanje psa nije prikazana ali u napisu ima dosta zanimljivih podataka o brojnosti pulina, no, kada se uzme u obzir da su u prošlosti Vojvodinu napučivali Hrvati i Mađari koji su imali takve pse, prvo Hrvati potom Mađari, jasno je i odakle potječe ovaj nalaz.
4.
U knjizi HRVATSKA KINOLOŠKA BAŠTINA Borisa Špoljarića na stranici 204. u „1.2. Novopronađeni zapisi“ stoji
„ U Vinkovcima nalazimo na raskrižju ulica Josipa Kozarca i Duge spomenik Sv.Roka koji prikazuje sveca na jednom povišenom kamenom postolju oko kojeg su četitri stupa koja nose krov s križem (kao kapela). Svetac je prikazan s njegovim atributima štap, školjka, kužna rana, a uz lijevu nogu nalazi se pas koji sjedi. Prema proporciji sveca sa psom, kao i prema obliku glave i tijela psa, te prema dlačnom pokrovu koji djeluje blago kovrčavo, može se pretpostaviti da je vjerojatno prikazan hrvatski ovčar. Autorstvo nije poznato a vrijeme izrade vjerojatno 1935. godina, kako to piše na postolju samog spomenika. No prema informacijama koje su dobijene u Gradskom muzeju u Vinkovcima, spomenik je navodno star oko 200 godina, a navedena 1935. je godina njegove obnove (N.Klemen, 2008.)“
slijedi nastavak pisanja … |
|
